Hip_Urednik
Državna nagrada za znanost 2025. nedavno je otišla u ruke prof. dr. sc. Ivanu Ćavaru, dekanu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i specijalistu oftalmologije, te još jednom potvrdila kvalitetu domaćeg znanstvenog i medicinskog kadra.
Istaknuti širokobriješki liječnik i znanstvenik za portal Jabuka.tv govorio je o tome što sve stoji iza jednog takvog uspjeha, izazovima znanstvenog rada, stanju zdravstvenog sustava u Hercegovini, ali i odgovorio na pitanja kako vidi budućnost obrazovanja i medicine.
Put koji je odabrao, ističe, zahtijeva upornost, disciplinu, ali i veliko odricanje.
Iza sebe imam preko 30 znanstvenih radova objavljenih u medicinskim časopisima koji su indeksirani u priznatim međunarodnim bazama, 15 domaćih i međunarodnih projekata, dugogodišnje sudjelovanje u nastavi iz predmeta Fiziologija i Imunologija te mnogobrojne ostvarene suradnje s kolegama i institucijama iz zemlje i inozemstva, izjavio je Ćavar za portal Jabuka.tv.
Izazovi akademskog i kliničkog rada
Ćavar smatra kako institucionalna podrška u BiH postoji, ali kako nije na razini na kojoj bi trebala biti, s obzirom na potrebe i potencijal.
Znanost traži sustavna ulaganja, stabilno financiranje i dugoročnu strategiju. Bez toga je teško očekivati kontinuitet vrhunskih rezultata, iako pojedinci često uspijevaju nadomjestiti te nedostatke vlastitim angažmanom, naglašava.
Obveze na fakultetu ne ostavljaju mu puno prostora za klinički rad u Klinici za oftalmologiju SKB Mostar.
Radni dan obično započinje administrativnim i organizacijskim obvezama, nakon čega slijede predavanja ili rad sa studentima. Znanstveni rad i pisanje često se „premještaju“ u kasnije sate.
Balansiranje tih uloga nije uvijek jednostavno, ali takva raznolikost čini posao dinamičnim i zanimljivim. Ja jednostavno volim rad na Medicinskom fakultetu i svaki dan uspijem nešto novo napraviti ili promijeniti, poručuje.
Umjetna inteligencija i budućnost medicine
Govoreći o najvažnijim promjenama u obrazovanju u posljednjih nekoliko godina koje je donijela umjetna inteligencija, Ćavar ističe kako su nove tehnologije značajno utjecale na način učenja.
U posljednjih nekoliko godina svjedočimo ubrzanoj digitalizaciji obrazovanja, što se posebno očituje u dostupnosti online sadržaja, simulacijskih alata i novih metoda učenja. Medicinsko obrazovanje postaje interaktivnije i više usmjereno na razvoj kritičkog razmišljanja. Umjetna inteligencija donosi značajne mogućnosti, od analize velikih skupova podataka do potpore u dijagnostici i liječenju. Međutim, ona otvara i niz pitanja, osobito u pogledu etike, pouzdanosti i načina na koji se koristi u svakodnevnoj praksi, objašnjava.
Posebno zabrinjavajućim smatra preveliku uporabu umjetne inteligencije kod djece i mladih.
Često puta nudi gotova, instant rješenja, bez da su prethodno usvojili temeljna znanja, razumijevanje problema i kritičko razmišljanje. U kontekstu medicine, ključno je da ostane alat koji pomaže studentima i medicinskim djelatnicima, a ne zamjena za kliničko prosuđivanje, dodaje.
Razvoj biomedicine i zdravstva vidi kao iznimno dinamičan proces.
Biomedicina se razvija izuzetno brzo, osobito u područjima molekularne medicine, genetike, imunologije i personaliziranog pristupa liječenju. Sve veći naglasak stavlja se na razumijevanje bolesti na razini pojedinca, što otvara mogućnost preciznijih i učinkovitijih terapija. Istovremeno, zdravstvo se suočava s izazovima poput starenja populacije, porasta kroničnih bolesti i ograničenih resursa. Budući razvoj ovisit će o sposobnosti sustava da uskladi tehnološki napredak s održivošću i dostupnošću zdravstvene skrbi, kaže naš sugovornik.
Mladi liječnici između ostanka i odlaska
Ocjenjujući današnje stanje zdravstvenog sustava u Hercegovini, ističe kako postoje kvalitetni stručnjaci, ali i brojni izazovi.
Zdravstveni sustav u Hercegovini ima kvalitetne stručnjake i određene segmente koji funkcioniraju na visokoj razini, ali se suočava s ograničenjima u pogledu opreme, financiranja i kadrovskih resursa. Stvaranje i zadržavanje kvalitetnog medicinskog kadra jedan je od najvećih izazova. Mladi liječnici traže mogućnosti stručnog i znanstvenog usavršavanja te sigurne uvjete rada. Ako ti uvjeti nisu zadovoljeni, odlazak postaje realna opcija, tvrdi.
Na početku karijere i sam se, kao i mnogi drugi, susreo s mogućnošću odlaska.
Imao sam različitih ponuda, od odlaska u Hrvatsku ili Njemačku, ali sam odlučio ostati i graditi karijeru ovdje. I nisam požalio zbog te odluke. Osjećam da je moja misija i dužnost, ali i veliko zadovoljstvo, stvarati okruženje u kojem će mladi liječnici vidjeti svoju budućnost, naglašava.
Mladima poručuje da budu znatiželjni, uporni i otvoreni prema novim znanjima.
Medicina i znanost su zahtjevni, ali iznimno ispunjavajući pozivi. Traže kontinuirano učenje, odgovornost i spremnost na odricanje, ali pružaju i priliku da svojim radom konkretno doprinesete društvu.
Važno je prepoznati i iskoristiti svoje talente, strpljivo graditi vlastiti put i kritički promišljati, zaključio je u razgovoru za portal Jabuka.tv Ivan Ćavar.
Ivan Ćavar dobitnik najvišeg državnog priznanja za znanost u BiH
(www.jabuka.tv / D. Medić | Foto: Medicinski fakultet SUM-a)
The post Širokobriješki znanstvenik i liječnik za Jabuka.tv: “Nisam požalio što sam ostao i gradio karijeru ovdje” first appeared on Jabuka.tv.
