FIS veliki
Napadnut i spaljen do temelja: Mistični hercegovački grad koji je zbog vjernosti Cezaru platio najvišu cijenu

Napadnut i spaljen do temelja: Mistični hercegovački grad koji je zbog vjernosti Cezaru platio najvišu cijenu



Cesta se uspinje strmo iznad Stoca, ostavljajući zelenu dolinu Bregave u sunčanoj izmaglici. Gore, na vjetrometini kraške visoravni Ošanića, na 280 metara nadmorske visine, prestaje moderna stvarnost i počinje tišina duga više od dvije tisuće godina.

Pred vama izranja prizor koji se urezuje u pamćenje – golemi, sivi kameni blokovi poslagani bez mrvice veziva, savršeno uklopljeni u obrambenu liniju koja i danas izgleda neprobojno.

To je Daorson. Hercegovačka Mikena. Mjesto gdje su se nekada davno susreli ilirski prkos i grčka profinjenost.

Unitrade

Kiklopski zidovi

Daorson nije bio obično utvrđenje; bio je to dom, utočište i političko središte heleniziranog ilirskog plemena Daorsa, koji su dolinom Neretve vladali od 300. do 50. godine prije Krista.

Kada stanete podno njegove monumentalne akropole, shvatite zašto su stari narodi vjerovali da su ove zidine gradili jednooki divovi, Kiklopi.

Kako je umjetna inteligencija zamislila gradnju kiklopskih zidina drevnog ilirskog grada, inspirirana legendama o jednookim divovima.

Glavni obrambeni bedem, dug 65 metara i širok preko 4 metra, nekada je stršao i do 7,5 metara u visinu, čuvajući ulaz u samo srce grada s tornjevima na oba kraja.

Tajna starija od Ilira

Iako ga povijest pamti kao ilirsko-helenistički centar, novija geomagnetska istraživanja iz 2007. godine otkrila su zidine duboko pod zemljom koje su čak 500 godina starije od onih vidljivih golim okom. Život je ovdje bujao još u brončano doba, prkoseći vremenu.

Dok su okolna plemena uglavnom živjela ratničkim, polunomadskim životom, Daorsi su odabrali drukčiji put. Prihvatili su grčki jezik, pismo, kulturu i modu. Iz grčkih kolonija na Jadranu dovlačili su amfore pune vrhunskog vina i finu keramiku.

Među ruševinama je pronađena i veličanstvena brončana kaciga, ukrašena reljefima grčkih božanstava – Afrodite, Nike, Helija i Pegaza. Na istom tlu, tik uz grčku eleganciju, arheolozi su iskopali i autohtoni ilirski reljef s prikazom trinaest zmija i pet pari orlovskih krila. Bio je to savršen, mističan spoj dvaju svjetova.

Novac koji je značio slobodu

U labirintu kamenih ostataka krije se i jedna mala prostorija koja je nekada krojila sudbinu ovog dijela Europe – antička kovaonica novca. Tu su pronađeni alati, matrice i 39 brončanih novčića. Većina je nosila lik kralja Ballaiosa, no najvažniji su bili oni s urezanim grčkim slovima ΔΑΟΡΣΩΝ i jasnim prikazom lađe.

Kovanje vlastitog novca u antici nije bilo samo pitanje ekonomije; to je bila deklaracija o neovisnosti. Ti novčići svjedoče o suverenoj državi koja je gradila dvije vrste brodova – brze ratne galije za obranu i trbušaste trgovačke lađe kojima su plovili Neretvom i Jadranom, trgujući s cijelim Sredozemljem.

Pronađene brončane kovanice Daorsa. Izvor: Wikipedia

Krvavi sukob i vatra koja je ugasila grad

Mir i prosperitet Daorsa imali su i svoju tamnu stranu, a ona se zvala – Delmati. Ratoborno i moćno pleme s zapada stalno je napadalo bogate posjede Daorsa. Sukobi su bili toliko brutalni da su se Daorsi 158. godine prije Krista morali žaliti samom rimskom Senatu u Rimu.

Rimljani su jedva dočekali poziv. Pokrenuli su 156. i 155. pr. Kr. kaznene ekspedicije pod konzulima Marcijem Figulom i Scipionom Nazikom i privremeno slomili Delmate. No primirje je bilo samo privid.

>> Pročitajte i: Hercegovina skriva mjestašce u kojem ljiljani i križevi stoljećima zajedno prkose vremenu

Kada se u 1. stoljeću prije Krista Rimski imperij lomio u građanskom ratu između Cezara i Pompeja, Daorsi i Delmati ponovno su izabrali suprotne strane:

  • Delmati su stali uz Pompeja.
  • Daorsi su ostali vjerni Cezaru i njegovu vojskovođi Vatiniju.

Bio je to njihov konačni usud. Koristeći trenutak dok je rimska vojska bila zauzeta na drugim frontovima, Delmati su u strašnom naletu (najvjerojatnije 44. ili 43. godine prije Krista) prodrli do Daorsona.

Pogled na nekropolu Radimlju s Daorsona

Grad je napadnut, opljačkan i do temelja spaljen. Plamen koji je tada progutao akropolu zauvijek je ugasio život na današnjim Ošanićima. Na ovim ruševinama nikada više nije podignuto trajnije naselje.

Preživjeli Daorsi rasuli su se i kasnije osnovali novi centar u nizini – municipij Diluntum na području današnjeg Stoca.

Zaboravljeni div na vjetrometini

Danas je Daorson zaštićeni nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Njegovo kamenje, koje je preživjelo rimske ratove, delmatski gnjev i stoljeća zaborava, i dalje ponosno stoji pod hercegovačkim nebom.

Usprkos novom pristupnom putu i vidikovcu, Daorson i dalje odiše atmosferom “divlje” i mistične starine koju lokalno stanovništvo tek treba u potpunosti otkriti.

Ipak, za strane putnike on je itekako ucrtan na mapu – susret s turistima iz Mađarske i Bugarske potvrđuje da ovaj lokalitet polako, ali sigurno, izlazi iz sjene zaborava.

On ne nudi blještavilo modernih muzeja, već nešto mnogo vrjednije: sirovu, netaknutu povijest koju možete dotaknuti rukom, dok vjetar s Hrguda šapuće priče o davno izgubljenom ilirskom kraljevstvu.

(www.jabuka.tv)

The post Napadnut i spaljen do temelja: Mistični hercegovački grad koji je zbog vjernosti Cezaru platio najvišu cijenu first appeared on Jabuka.tv.

Napadnut i spaljen do temelja: Mistični hercegovački grad koji je zbog vjernosti Cezaru platio najvišu cijenu

Glavni banner top pozicija 5
  • Hip_Urednik

    Hercegovački info portal donosi najnovije vijesti iz Hercegovine

    Related Posts

    Hercegovina skriva mjestašce u kojem ljiljani i križevi stoljećima zajedno prkose vremenu

    Dok se u suvremenoj Bosni i Hercegovini vode neprestani, često iscrpljujući politički i nacionalni ratovi oko prisvajanja povijesti, simbola i baštine, stvarnost na terenu nudi posve drugačiju priču. Najbolji dokaz…

    Na ovom hrvatskom otočiću žive samo tri stanovnika, a do njega možete i doplivati

    Na samo nekoliko minuta od Preka nalazi se Galevac, maleni otočić sa samostanom iz 15. stoljeća, tri stanovnika i ugođajem kakav se rijetko susreće na Jadranu. Do ovog neobičnog mjesta…