Hip_Urednik
Mostar je postao domaćin trodnevne međunarodne konferencije “Znanost za mir”, koja je u srijedu započela na Sveučilištu u Mostaru (SUM). Događaj, organiziran u sklopu 14. konferencije dunavskih akademija u suradnji s Hrvatskom akademijom za znanost i umjetnost u BiH (HAZU BiH) i uz sudjelovanje Europske akademije znanosti i umjetnosti (EASA), okupio je ugledne znanstvenike, akademike i stručnjake iz više europskih zemalja kako bi raspravljali o ključnoj ulozi znanosti, umjetnosti i obrazovanja u izgradnji mira, stabilnosti i međunarodnog razumijevanja u svijetu opterećenom sukobima.
Konferencija stavlja poseban naglasak na iskustva sukoba u dunavskoj regiji i na prostoru bivše Jugoslavije, istražujući mogućnosti jačanja znanstvene i kulturne suradnje kao temelja za mirnu i održivu budućnost. Predsjednik Paneuropske unije BiH i predsjednik Zaklade Ljudsko bratstvo, akademik Franjo Topić, čestitao je organizatorima na izboru teme, istaknuvši: “Nikada nije dovoljno govoriti o miru. Rat je, nažalost, lako pokrenuti, a mir teško izgraditi. Vidimo sada da se u čitavom svijetu događa niz ratova i zato je važno odgajati ljude za mir i pomirenje.” Dodao je kako je u Bosni i Hercegovini prisutno “puno nemira i, da ne budemo naivni, mržnje”, što čini promicanje mira i pozitivnih vrijednosti iznimno važnim.
Mladen Bevanda, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, izrazio je zahvalnost Europskoj akademiji znanosti i umjetnosti što je organizaciju povjerila najmlađoj akademiji u Bosni i Hercegovini i Sveučilištu u Mostaru. “Ako je nekad trebalo govoriti o miru, o primirju, onda je to danas. A govoriti trebaju akademije, Nobelovci, intelektualci od formata. Posebno jer maslinova grančica ne igra onu ulogu kao što je nekada igrala,” poručio je Bevanda. Naglasio je globalno zanemarivanje dijaloga, tolerancije, pregovaranja i dogovaranja, dok je fokus prebačen na militarizaciju i podjele. Podcrtao je iskustva Bosne i Hercegovine, gdje “svi dobro znaju što su pogubnosti rata i prednosti mira, primirja,” te izrazio uvjerenje da će konferencija dati nove impulse za razgovor o miru, pri čemu mediji također imaju veliku ulogu.
Među govornicima bio je i bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koji je u kontekstu znanstvenog doprinosa svijetu istaknuo niz “talenata koje je BiH dala i daje kroz povijest”, spomenuvši Ruđera Boškovića, Ivu Andrića, Vladimira Preloga te aktualnu rektoricu fakulteta u Maastrichtu, Pamelu Habibović. Austrijski diplomat naglasio je kako znanost može puno učiniti po pitanju izgradnje mira te se osvrnuo na Daytonski sporazum, koji sadrži paragraf o suradnji naroda u Bosni i Hercegovini na području znanosti. Upozorio je da se taj dio mirovnog sporazuma potpuno zanemaruje, ali da se “znanost, omladinu i sport ne bi smjeli zanemariti.” Tijekom trodnevnoga programa sudionici će raspravljati o regionalnoj sigurnosti kao preduvjetu održivog mira, znanstvenoj diplomaciji te obrazovanju za mir i empatičnu civilizaciju u Bosni i Hercegovini, kao i o ulozi društvenih znanosti u službi mira, povezanosti znanosti i umjetnosti te izazovima izgradnje mirovnih procesa u 21. stoljeću.
