Hip_Urednik
Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH i predsjedavajući Komisije za suradnju sa NATO-om Vijeća ministara BiH, Josip Brkić, izjavio je da Sjevernoatlantski savez trenutno ne razmatra poziv Bosni i Hercegovini za članstvo. Brkić naglašava da takav poziv neće doći zbog unutrašnjopolitičkih razloga ili za stjecanje izbornih poena, već isključivo kada BiH provede sve potrebne reforme i ispuni stroge uvjete koje Alijansa postavlja.
Prema Brkićevim riječima, ulazak u NATO dogodit će se tek kada program reformi, koji je Povjerenstvo za suradnju s NATO-om i Vijeće ministara BiH donijelo konsenzualno, bude u potpunosti implementiran, te kada NATO ocijeni da je došlo vrijeme za upućivanje poziva za članstvo. Jedan od ključnih uvjeta je obnova i modernizacija pregleda obrane, dokumenta usvojenog prije desetak godina, kako bi odgovarao današnjim sigurnosnim izazovima. Također, Brkić ističe potrebu za značajnim povećanjem izdvajanja sredstava za sigurnost, dosežući gotovo pet posto bruto domaćeg proizvoda za cjelokupni sigurnosni sektor ili kritičnu infrastrukturu u Bosni i Hercegovini.
Pored financijskih izdvajanja, NATO zahtijeva i modernizaciju Oružanih snaga BiH, stabilnu demokraciju i gospodarstvo, te predanost vrijednostima koje baštini Alijansa: slobodi, ravnopravnosti i jednakopravnosti. Brkić podsjeća da je Bosna i Hercegovina sa svojim Oružanim snagama 20 godina sudjelovala u NATO-vođenoj misiji u Afganistanu, čime je pokazala da je “dio rješenja” u sigurnosnom kontekstu, za razliku od devedesetih godina.
Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH također je ukazao na složenost procesa članstva u NATO-u, navodeći primjer Finske i Švedske. Te su zemlje, unatoč pritisku izazvanom ruskom agresijom na Ukrajinu, tradicionalnoj vojnoj neutralnosti, visokoj ekonomskoj i društvenoj razvijenosti, vodile ozbiljne rasprave i politička previranja oko ulaska u Alijansu. Stoga je, prema Brkićevom mišljenju, ključ uspjeha u Bosni i Hercegovini upravo u postizanju unutarnjeg političkog konsenzusa.
Brkić je ove izjave dao u intervjuu za Oslobođenje, odgovarajući na pitanja o trenutačnom statusu BiH u procesu integracija, preostalim reformama, priči o mogućem sigurnosnom vakuumu te važnosti unutarnjeg političkog dogovora za budućnost zemlje.
