Hip_Urednik
Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini (PIC) zasjeda u Sarajevu u srijedu i četvrtak s ključnim zadatkom imenovanja novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u zemlji te definiranja njegovog mandata i ovlasti. Odluka je nužna nakon ostavke njemačkog političara Christiana Schmidta u svibnju, a ovotjedno zasjedanje već je okarakterizirano kao jedno od najznačajnijih otkako je Daytonskim sporazumom okončan rat od 1992. do 1995. godine.
Ključna neizvjesnost leži u dubokim podjelama oko buduće uloge visokog predstavnika. Sadašnja administracija Donalda Trumpa protivi se intervencionizmu u BiH i primjeni širokih ovlasti, poznatih kao “Bonn Powers”, koje su dane visokim predstavnicima 1997. godine. SAD želi da novi visoki predstavnik bude ujedno i posljednji, s ulogom svedenom na posrednika koji pomaže domaćim političarima u rješavanju otvorenih pitanja, a kao svog favorita istaknuli su talijanskog diplomata Antonia Zanardi Landija.
S druge strane, utjecajne europske države, prije svega Francuska i Njemačka, rezervirane su prema američkoj nominaciji. Pariz i Berlin zalažu se za osobu koja će pratiti europsku politiku i zadržati mogućnost intervencije. Njihovi ministri zaduženi za europska pitanja, Benjamin Haddad i Gunther Krichbaum, stigli su u Sarajevo na sjednicu, dok je i London dao potporu jakom mandatu OHR-a. Ove tri važne europske države kao kandidata za visokog predstavnika protežiraju posebnog izaslanika Francuske za zapadni Balkan Renea Troccaza. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, koji je boravio u Sarajevu, naglasio je važnost da se izbor novog visokog predstavnika izvrši na način koji će odražavati europske interese i politiku.
Debata o ovlastima visokog predstavnika pojačana je nedavnim djelovanjem Christiana Schmidta, koji je tijekom svog mandata posezao za mogućnošću smjene izabranih dužnosnika i nametanja zakona. Njegove izmjene Kaznenog zakona BiH, primjerice, dovele su do smjene Milorada Dodika s dužnosti predsjednika Republike Srpske.
Političke stranke iz BiH aktivno komentiraju izbor novog visokog predstavnika s različitim stavovima. HDZ BiH podupire američki pristup i sugerira potrebu fizičkog izmještanja Ureda visokog predstavnika (OHR) iz Sarajeva. Stranke sa srpkim predznakom pak žele potpuno i trenutačno ukidanje OHR-a. Nasuprot tome, stranke koje okupljaju pretežito Bošnjake zalažu se za očuvanje mandata i dosadašnje uloge visokih predstavnika, a bošnjačke nevladine udruge i Islamska zajednica u BiH pozvale su na okupljanje pred sjedištem OHR-a kako bi javno istaknule zahtjev da se izbor novog visokog predstavnika izvrši na isti način i s jednakim ovlastima kao i do sada.
Upravni odbor PIC-a čine najutjecajnije zapadne države te Turska kao predstavnica Organizacije islamske konferencije, dok je Rusija formalna članica, ali se sama isključila iz njegova rada još 2021. godine, zalažući se za potpuno zatvaranje OHR-a.
Stjepan Herceg
