To je posebno štetno pri velikom opterećenju, uspinjanju i naglom ubrzanju, kad je bolje da motor ima više okretaja.
Kod benzinca je najpovoljnije područje između 2000 i 4000/min, a kod dizelaša između 1800 i 3000/min. Motor tada najbolje vuče i najmanje troši, opterećenje je najmanje te se osigurava dobro podmazivanje i hlađenje. Novi automobili na instrument ploči imaju „ekološki“ pokazivač, koji preporučuje šaltanje u stupanj više, ponekad i pri samo 1500-1600 okretaja u minuti. To nije dobro poslušati ako vozite uzbrdo, auto je potpuno opterećen ili motor nije dobro zagrijan.
U svakom slučaju nije dobro naglo ubrzavati iz niskih okretaja, jer se u klipnom motoru razvijaju inercijske i sile plinova. Prve su posljedica vrtnje radilice, djelomice i klipnjača, te oscilatornog kretanja klipova i klipnjača, a druge nastaju uslijed izgaranja u cilindrima. Jedne, više ili manje, poništavaju druge, odnosno balansiraju rad motora. Ako pri niskim okretajima naglo nagazite ‘gas’, inercijske sile ostaju iste, odnosno blago se povećavaju, a sile plinova naglo porastu.
Nastaje debalans, te se povećava opterećenje na rukavac u ležaju, koji se tada pomiče iz središnjeg položaja i nalegne na donji dio ležaja. A zbog nedovoljnog hidrodinamičkog tlaka uljni film puca, dolazi do „suhog trenja“ i povećava se habanje. Stanje pogoršavaju povećane vibracije, trešnje motora pri niskoj brzini vrtnje. Dakle, možete voziti pri niskim okretajima motora, ali samo ako auto „krstari“ na ravnoj cesti i nizbrdo, odnosno nije potpuno opterećen.
Ali, ako želite naglo ubrzati ili dođete do uzbrdice, šaltajte niže. Nisu dobri ni previsoki, niti preniski okretaji i najbolje je voziti u srednjem režimu rada motora. Pri visokim brzinama vrtnje radilice naglo rastu inercijske sile te se povećava trenje i trošenje. Kod niskih okretaja motor pojačano vibrira, u kliznim se ležajima otežava podmazivanje, a problem je i u hlađenju. Podjednako to vrijedi za atmosferske i turbo motore, a turiranje je štetnije za turbo motore, prenosi Slobodna Bosna
