FIS veliki
U ovom hrvatskom mjestu sunce zalazi posljednje, a krije i najstariji svjetionik na Jadranu

Dok se u ostatku Hrvatske dan polako gasi, u Savudriji se posljednje zrake sunca još zadržavaju nad morem i jednim od najpoznatijih simbola Istre.

Najveći hrvatski poluotok Istra prepun je mjesta koja privlače putnike svojom poviješću, prirodom i posebnom atmosferom. Među njima posebno se ističe Savudrija, mirno ribarsko naselje nedaleko od Umaga i slovenske granice.

Savudrija je najzapadnije naseljeno mjesto u Hrvatskoj, a upravo zbog toga poznata je i po zanimljivosti koja privlači brojne posjetitelje. U ovom istarskom mjestu sunce zalazi posljednje u Hrvatskoj.

Mjesto u kojem dan traje malo dulje

Dok u drugim dijelovima zemlje večer već preuzima nebo, u Savudriji se posljednje zrake sunca još prelijevaju nad morem. Razlika se mjeri u svega nekoliko minuta, ali upravo tih nekoliko minuta ovom mjestu daje poseban ugođaj.

Unitrade

Zalasci sunca u Savudriji često se opisuju kao jedni od najljepših na hrvatskoj obali. More tada poprima zlatne tonove, nebo se mijenja iz narančaste u crvenu, a prizor uz svjetionik stvara gotovo filmsku atmosferu.

Nije rijetkost vidjeti parove, fotografe i putnike kako u tišini promatraju horizont, čekajući trenutak u kojem sunce nestaje iza mora.

Najstariji aktivni svjetionik na Jadranu

Savudrija je posebno poznata po svom svjetioniku, izgrađenom 1818. godine. Riječ je o najstarijem aktivnom svjetioniku na Jadranu, koji više od dva stoljeća stoji uz obalu i odolijeva buri, valovima i vremenu.

Gradnja svjetionika započela je u ožujku 1817. godine, a s radom je počeo u noći na 17. travnja 1818. godine. U njegovoj izgradnji korišten je lokalni kamen, koji se vadio na obližnjoj obali i obrađivao na samom terenu.

Posebno je zanimljivo da je krov svjetionika pokriven teškim crjepovima koji mogu izdržati i snažnu buru. Puštanju u rad prisustvovao je austrijski car Franjo I., koji se spominje i na natpisu na postolju građevine.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Visit Umag (@visit_umag)

Legenda o ljubavi i priča o imenu mjesta

Uz savudrijski svjetionik vežu se brojne priče i legende. Jedna od najpoznatijih govori o austrijskom plemiću koji je svjetionik navodno dao izgraditi zbog ljubavi prema lokalnoj djevojci.

Zanimljiva je i legenda o imenu Savudrija. Prema predaji, sin njemačkog cara Barbarosse, Otto, pokušao se nakon pomorske bitke 1177. godine sakriti u jednoj cisterni kod Savudrije. Od izraza “salvo re”, odnosno “spašen kralj”, nastao je naziv Salvore, iz kojeg se razvilo današnje ime Savudrija.

Duga turistička tradicija

Turizam u ovom dijelu Istre ima dugu povijest. Još u doba Austro-Ugarske ondje su se gradili ljetnikovci uz more, a zbog povoljnih klimatskih uvjeta razvijao se i zdravstveni turizam.

Dodatni zamah razvoju mjesta dala je upravo gradnja svjetionika, koji je s vremenom postao jedan od najprepoznatljivijih simbola Savudrije.

Danas ovo malo istarsko mjesto privlači one koji traže mirniji odmor, ribarsku tradiciju, lijepe plaže i zalaske sunca po kojima se pamti cijelo putovanje, piše Putni kofer.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Neverin (@neverin.hr)

(www.jabuka.tv | Foto: Facebook/ Visit Istra)

The post U ovom hrvatskom mjestu sunce zalazi posljednje, a krije i najstariji svjetionik na Jadranu first appeared on Jabuka.tv.

U ovom hrvatskom mjestu sunce zalazi posljednje, a krije i najstariji svjetionik na Jadranu

Glavni banner top pozicija 5
  • Hip_Urednik

    Hercegovački info portal donosi najnovije vijesti iz Hercegovine

    Related Posts

    Napadnut i spaljen do temelja: Mistični hercegovački grad koji je zbog vjernosti Cezaru platio najvišu cijenu

    Cesta se uspinje strmo iznad Stoca, ostavljajući zelenu dolinu Bregave u sunčanoj izmaglici. Gore, na vjetrometini kraške visoravni Ošanića, na 280 metara nadmorske visine, prestaje moderna stvarnost i počinje tišina…

    Hercegovina skriva mjestašce u kojem ljiljani i križevi stoljećima zajedno prkose vremenu

    Dok se u suvremenoj Bosni i Hercegovini vode neprestani, često iscrpljujući politički i nacionalni ratovi oko prisvajanja povijesti, simbola i baštine, stvarnost na terenu nudi posve drugačiju priču. Najbolji dokaz…